Neki interesantni nalazi leptira
- Detalji
- Datum kreiranja utorak, 09 novembar 2010 09:27
- Autor Jözsef Dözsai
Ova godina prošla je u jeku terenskih istraživanja, koji pored monotonog "gaženja blata" u nekim slučajevima daju ohrabrujuće rezultate, koji su podstrek za dalji rad. Tokom rada na istraživanju voda povremeno zapažali smo na neke ređe leptire koji su vezani za okolinu vlažnih staništa. To su leptiri iz grupe dukata (Lycaena sp.).
Slika u zaglavlju: vatreni dukat (Lycaeana phlaeas) ženka, Čurug, 3. novembar 2010
Neke od vrsta Lycaena su obične, dok su druge veoma retke i ugrožene. Uglavnom žive lokalno vezane za svoja staništa tako da prisustvo velikog dukata(Lycaena dispar) na Kovagou – koje je pod formalnom zaštitom – ohrabruje. Tip staništa potpuno odgovara vrsti. Veliki dukat je targetna vrsta PBA (Primarna područja za leptire) projekta i nalazi se na Crvenoj listi Evropskih leptira (IUCN). U Vojvodini najjača populacija poznata je na Fruškoj gori.
Vatreni dukat se može videti cele sezone, već od marta pa do kasno u jesen, pa ovaj koga smo slikali početkom meseca još nije toliko ekstreman nalaz obzirom na veoma toplo vreme za ovo doba godine (vidi se da je na cvetu).
Slike nisu u svim slučajevima uspele jer kamera u ključnom momentu nije sarađivala a leptiri iz ove grupe lete neverovatno brzo, a retko sleću, teško ih je slikati... ali u svakom slučaju referenca je ostvarena. Neke slike su iz ranijeg razdoblja (od ovog autora). Zahvaljujemo se našim leptirolozima na pomoći u determinaciji.
Literatura:
Predrag Jakšić, Milan Đurić:Srpski nazivi dnevnih leptira (Lepidoptera: Hesperioidea i Papilionoidea); Proceeding of 9th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions, September 01-03, p. 231-237, Niš (Serbia), 2007.
József Dózsai, 2010.
Dve nove vrste leptira za okolinu Subotice
Prošle godine tokom rutinskog obilaska terena u posmatranju ptica, naišao sam na interesantnu biljku za koju se ispostavilo da je prehrambena biljka retkog uskršnjeg leptira(Zerynthia polyxena). Pošto nisam entomolog, otkriće je ostalo nezapaženo sve do maja ove godine kada sam na istom proplanku gde je biljka locirana pronašao i gusenicu leptira. Ova vrsta leptira u Bačkoj je do sada pronađena samo uz Dunav, na oko 15 lokacija. U krugu oko Subotice od 100 kvadratnih km niko je još nije video. Nalaz potvrđuje ekološki potencijal šuma na Subotičkoj peščari, ukoliko su ostavljene u prirodi-bliskom stanju, sa ravnotežom travnatih proplanaka i starijih sastojina.
Otkrića poput ovog su rezultat višegodišnjeg terenisanja. Trud i vreme uloženo se isplatilo, a nalaz je na terenu 11. juna potvrdio lepidopteriolog (stručnjak za leptire) iz Beograda Milan Đurić.
Snimljene su samo karakteristične gusenice, jer odrasli leptiri početkom leta odumiru. Ova vrsta vezana je za biljku Aristolochia clematitis kojoj je ovo ujedno jedino dosadašnje nalazište u ovom kraju. Stanište na kojem je posmatrano niz drugih običnijih vrsta leptira se nalazi u jednom zabačenom vlažnijem delu šume oko 10 km severno od grada. Vrsta je strogo zaštićena, a opstanak joj garantuje samo neometanost šumskog dela i potpuno izostavljanje iz šumarskih radnji. Prema tome statusu vrste ne odgovara intezivno gazdovanje šumom na staništu, jer bi to poremetilo ekološke uslove, te je potencijalna šumarska aktivnost glavni ugrožavajući faktor za opstanak vrste na ovoj lokaciji. U Panonskoj niziji ova mediteranska vrsta dostiže svoju severnu granicu Evropskog aerala. Podatak je ušao u zvaničnu mapu ovog leptira koju smo pozajmili sa sajta beogradskog HabiProt-a.
U isto vreme sa ovim nalazom potvrđeno je prisustvo i još jednog novog leptira za šire područje, tako se ovo popodnevno terenisanje zaista isplatilo. Radi se o koprivićevom leptiru(Libythea celtis) koga je 11. juna Milan Đurić ugledao kako pije iz lokve na šumskom putu. Nakon ovog prvog nalaza, ponovnim izlaskom na teren sa Gaborem Mesarošem posmatrano je još nekoliko primeraka ovog leptira nedaleko odatle uz rub šume jula ove godine. Istoimenog leptira pronašao sam mrtvog pored puta na Kelebiji 2009. godine, koji je ujedno i prvi nalaz za Severnu Bačku (na slici).
Literatura
1.) Predrag Jakšić, Milan Đurić: Srpski nazivi dnevnih leptira (Lepidoptera: Hesperioidea i Papilionoidea); Proceeding of 9th Symposium on Flora of Southeastern Serbia and Neighbouring Regions, September 01-03, p. 231-237, Niš (Serbia), 2007.
2.) Milovan Gajić: Flora i vegetacija Subotičko-horgoške peščare; Šumarski fakultet Beograd, Šumsko gazdinstvo Subotica, 1986.
József Dózsai, 2010.
Fotografije: J. Dožai